PRIPREMILA: Milijana Kerić
SAGOVORNIK: Prim. dr Spomenka Paurević-Čutura, specijalista porodične medicine
Sunce je od davnina čovjekov prijatelj za koga su tvrdili da bez njegove svjetlosti i topline nema života. Tako je i sam Hipokrat – otac medicine, bio zagovornik helioterapije tj. liječenja sunčevom energijom, te ju je predlagao u terapiji rahitisa, kožnih bolesti i tuberkoloze.
Nobelovac, Albert Szent-Gyorgyi, zaslužan i za otkriće vitamina C, tvrdio je da „sva energija koju uzimamo u tijelo stiže iz sunca“. Njegova tvrdnja temelji se na činjenici da je za sintezu vitamina D3 neophodna sunčeva svjetlost, tačnije ultraljubičasti zraci i to UVB spektar. Na takav način dobijamo 90-95% vitamina D3 koji je veoma važan za apsorbciju kalcija koji čine kosti i zube zdravima i snažnima. Dakle, direktno učestvuje u prevenciji rahitisa i osteoporoze. Za djecu je dovoljno izlaganje suncu 15-tak minuta, a za odrasle osobe nešto duže.
Prema novijim, potvrđenim istraživanjina neosporan je uticaj ovog vitamina na važne životne procese. On aktivira imunološki sistem, reguliše rast ćelija, pa čak smanjuje opasnost od razvoja melanoma.
Jedna studija je otkrila da spoj 1000IU vitamina D i 1500mg kalcija smanjuje stopu obolijevanja od karcinoma dojke za 75%, a u pola slučajeva vitamin D je već spiječio rast već nastalih tumora dojke. Američki nacionalni institut za rak je sproveo dugogodišnju studiju koja je potvrdila da osobe izlagane sunčevoj svjetlosti imaju značajno manji rizik umiranja od karcinoma debelog crijeva, karcinoma mokraćnog mjehura, jednjaka i želuca.
Djeca obično dobijaju u prvoj godini života vitamin D3 i imaju narednih 30 godina nižu stopu obolijevanja od dijabetesa tipa 1, i to čak 80% u odnosu na djecu koja nisu uzimala.
Dokazan je pozitivan uticaj vitamina D na zdravlje srca i krvnih sudova tako što neuro-hormonalno reguliše krvni pritisak. Naučnici sa Harvarda su potvrdili da žene sa nižim vrijednostima vitamina D imaju 67% veći rizik od razvoja hipertenzije.
Vitamin D je odgovoran za apsorbciju kalcija i fosfora u mišićima, što znači da ni mišići ne funkcionišu punim kapacitetom – manja je mišićna masa i kontraktilnost ako nedostaje navedenih vitamina i minerala.
Multipla skleroza je bolest središnjeg živčanog sistema nepoznatog porijekla praćena tremorom, paralizom. Primjećeno je da djeca koja su u djetinjstvu bila izlagana sunčevoj svjetlosti imaju drastično manji rizik od ove bolesti od onih koja nisu.
Pacijenti koji boluju od hronične bubrežne insuficijencije nisu sposobni proizvesti aktivan oblik vitamina D3 (kolekalciferol), te im se isti obavezno uključuje u terapiju.
Studijama Ujedinjenog kraljevstva zaključilo se da nedostatak vitamina D smanjuje proizvodnju bijelih krvnih zrnaca i tako povećava osjetljivost disajnih puteva i slabi funkciju pluća. Tvrde da napad astme može biti mnogo blaži kod ljudi koji uzimaju 1200IU vitamina D.
Vitamin D usporava abnormalan rast ćelija kože i smanjuje lokalnu upalu kada je u pitanju psirijaza, egzemi i akne. U ovom slučaju izlagati se suncu prije mazanja kremom.
Nekoliko studija je pokazalo da osobe koje pate od upalnih bolesti crijeva, kao što je Chronova bolest imaju nizak nivo vitamina D.
Naučnici sa evropskih univerziteta i Cambridga potvrdili su da vitamin D djeluje na poboljšanje mentalnih funkcija. U psihijatriji je odavno poznata sezonska depresija kada nedostaje sunčeve svjetlosti, usljed čega je smanjena razina serotonina (hormon sreće) koji u mozgu i djeluje kao antidepresiv.
Iz svega navedenog, vidimo da je neopavdan veliki, gotovo paranoičan strah od izlaganja suncu. Svakako, treba stalno imati na umu koliko dugo, kada i kako se izlagati sunčevim zracima da izbjegnemo i njegove štetne posljedice.
Dovoljno je samo 15-20 minuta dnevno za optimalno zdravlje, tj. da tijelo osigura dovoljno vitamina D. Čak je poželjno, ali kratkotrajno, izlaganje suncu bez zaštitne kreme oko podneva iako je tada najviša razina UVB zraka, tvrdi prof. Michael Holich sa Medicinskog univerziteta u Bostonu.
Prvih nekoliko dana treba ograničiti izlaganje suncu da bi potaknuli melanocite na proizvodnju zaštitne pigmentacije. Osobe svijetle puti sa tendencijom preplanulosti mogu se sunčati nekoliko minuta i postepeno produžavati do 20 minuta, pogotovo ako je sredina ljeta. Tamnopute osobe mogu, takođe postepeno se izlažući, najduže ostati do 30 minuta. Preporučuje se ostatak dana provesti u hladu, nositi tanku odjeću, koristiti netoksične losione sa SPF 15 sa mineralnom zaštitom. Predugo sunčanje ujutro i poslijepodne se ne preporučuje, jer se tako upija potencijalno štetno UV zračenje.
Svi trebaju paziti da ne „izgore“ na suncu, jer svaku preplanulost koža pamti i sabira od prvih opekotina što ne smijemo zanemariti. Dakle, ne plašite se sunčevih zraka, izađite u kratkotrajnu šetnju koja će imati mnoge dobrobiti za cijeli Vaš organizam.
Naša preporuka u ovim ljetnjim danima je da iskoristite tople sunčeve zrake i opustite se i uživate na otvorenim bazenima ZTC-a „Banja Vrućica“ i Etno sela „Usora“!
https://banja-vrucica.com/svijet-vode/
https://banja-vrucica.com/etno-selo-usora/
