UTICAJ ISHRANE NA POVEĆANU KONCENTRACIJU HOLESTEROLA U KRVI

PRIPREMILA: Milijana Kerić

SAGOVORNIK: dr Mladen Bursać, specijalizant kliničke biohemije

ŠTA JE HOLESTEROL?

Holesterol je normalni sastojak krvne plazme i tkiva (posebno žuči i nerava). Holesterol je ciklični jednovalentni, nezasićeni i sekundarni alkohol. Neophodan je sastavni dio orzanizma, potreban za normano funkcionisanje svake ćelije.  Strukturni je element svih ćelijskih i infraćelijskih membrana. Naš organizam, takođe stvara holesterol u jetri.

KAKO DIJELIMO HOLESTEROL?

DOBAR HOLESTEROL – HDL

„LOŠ“ HOLESTEROL – LDL

HDL HOLESTEROL ima sposobnost da skuplja masnoću sa zidova krvnih sudova i da na taj način spriječava nagomilavanje masti u krvnim sudovima.

LDL HOLESTEROL, sama riječ „loš“ je suprotnost od HDL holesterola. On doprinosi izgradnji naslaga na zidovima krvnog suda, što dovodi do njihovog sužavanja. Te naslage, tzv. plak se skuplja u krvnim sudovima, dovodi do sužavanja krvnog suda, a povećanja krvnog pritiska, što može da dovede do oštećenja srca.

ULOGA HOLESTEROLA U ORGANIZMU

Sastavni dio membranskih ćelija
Osnovni sastavni dio žuči i vitamina D
Pomaže apsorbciji masnih kiselina
Transportuje masne kiseline
Štiti kožu od isparavanja

KAKO HRANA UTIČE NA HOLESTEROL?

Prije nego se spomene hrana koja utiče na povišene vrijednosti holesterola u krvi, treba spomenuti i druge faktore koji takođe isto djeluju, a to su: pušenje, genetska predispozicija i fizička neaktivnost.

Da bi organizam funckionisao pravilno i zdravo, moraju se unijeti svi neophodni sastojci za obnavljanje ćelija u što idealnijim količinama. Uzimanje što raznovrsnije hrane i njihovom pravilnom kombinovanju je suštinski znak za pravilnu ishranu i zdravlje.

HRANA I HOLESTEROL

Holesterol se javlja u hrani životinjskog porijekla, dok ga u biljnoj hrani uopšte nema. Prosječan unos holesterola hranom je 300mg. Međutim, organizam sam sintetizira sav potreban holesterol, tako da unosom hrane može biti samo štetan.

Hrana koja dovodi do povećanja holesterola u krvi, vec smo spomenuli, da je porijeklom od životinja. Na prvo mjesto stavljamo kokošije jaje, odnosno žumanjce, koje ima najviše vrijednosti holesterola, zatim meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi (pogotovo punomasni), naravno na kraju ulja i masti. Crveno meso doprinosi porastu koncentracije holesterola, mnogo više od mesa peradi i ribe. S'tim da je velika zabluda da meso porijeklom od peradi i riba ne sadrži holesterol.

STA SE PREPORUČUJE ZA JELO?

Preporučuje se jesti što više sirove hrane, voća, povrća i žitarica. Na našim prostorima, jabuke, kruške, bijeli luk, grah, mahunarke te smeđa riža. Od masnoća maslinovo i sojino ulje. Od životinjskog porijekla u obzir dolazi riba, i to plava riba. Potrebno je konzumirati sokove od repe, mrkve, celera, te redovno piti zeleni čaj. Pored unosa zdravih namirnica u organizam, potrebno je šetati, voziti biciklo, plivati, provoditi što više vremena u prirodi okruženoj zelenilom.

Izbacite štetne faktore, pušenje, provođenje vremena u zatvorenim klimatizovanim prostorijama, konzumiranje alkohola i gaziranih sokova (koji inače sadrže velike koncentracije holesterola), brzu hranu itd.

Kako smo naveli na samom početku, „loš“ holesterol LDL se nakuplja u krvim sudovima, stvara talog na zidovima krvnih sudova, te ih sužava i dovodi do povećanja krvnog pritiska, što naravno dovodi do raznih oštećenja srca.

Da bi nam srce bilo zdravo, potrebno je malo, a to je unos zdrave hrane, njen balans tokom dana i kretanje. Svakodnevna tjelovježba je dar Vašem organizmu. Preporučujemo da se posvetite sebi i svom zdravlju, da se pravovremeno kontrolišete, kao i da se posvetite vježbama i zdravoj ishrani.

Provjerite na vrijeme vrijednosti holesterola u krvi u moderno opremljenoj laboratoriji Zdravstveno-turističkog centra „Banja Vrućica“, čije cijene usluga možete pogledati klikom na sljedeći link: https://banja-vrucica.com/dijagnosticki-centar/

Did you like this? Share it!

Leave Comment

Facebook
Twitter
YouTube
Instagram