Jedan od važnih postulata pravilne ishrane jeste prilagoditi je klimatskim uslovima.
U ljetnom periodu, u uslovima visokih spoljašnjih temperatura, povećava se i temperatura tijela, što dovodi do većeg utroška energije u organizmu i zbog toga se posebna pažnja posvećuje izboru namirnica.
Ishrana osoba koje imaju umjerenu fizičku aktivnost(miruju), treba da bude raznovrsna uz obavezno izbjegavanje hrane koja dovodi do oslobađanja toplote i stvaranja masti (masna hrana, veće količine šećera, pretjerane količine skrobne hrane). Osnovu ishrane u ovom slučaju treba da čine namirnice biljnog porijekla (voće i povrće), ali i tzv. hladna hrana (salate sa dodatkom mesa, sira, ribe…). Osobama koje su fizički aktivne potreban je veći unos energije, uz slobodniji unos energetski hranljivih sastojaka.
Nekoliko preporuka za pravilnu ishranuu toplim danima su:
- Konzumirati mnogo svježeg voća, povrća i proizvoda od integralnih žitarica,a izbegavati tijesto i masne sosove;
- Unositi vodu i pre nego što osjetite žeđ,a izbjegavajti jake hladne i gazirane napitke;
- Ograničiti unos čvrstih masti- do 10% dnevno;
- Konzumirati više ribu;
- Smanjiti unos mesai ne preterivati sa proteinskom ishranom i jako slatkim namirnicama i
- Rasporediti dnevni unos hrane na 5 do 6 manjih obroka.
Pored pravilne ishrane, bitno je da hrana bude zdravstveno ispravna, tj. da ne dođe do trovanja.
Trovanje hranom
Posebno je potrebno obratiti pažnju, da visoke temperature u mnogim namirnicama pogoduju razvoju štetnih mikroorganizama (salmonela, stafilokoke, norovirusi…), što može dovesti do različitih zdravstvenih simptoma (trovanje hranom).
Najčešći su stomačni problemi koji uglavnom nastaju zbog:
- namirnica koje nisu dobro oprane;
- hrane koja nije dovoljno termički obrađena (npr. krvavo meso, naročito oko kostiju);
- loših higijenskih uslova u kojima se priprema hrana (prljave ruke, osoba koja priprema hranu je zaražena, nedovoljno čisti radni dijelovi, pribor, posuđe, alati…);
- sirove hrane koja se ne čuva na adekvatan način (npr. na sobnoj temperaturi), ali i zbog termički obrađene hrane koja se čuva na sobnoj temperaturi;
- nepravilno podgrijavane hrane (podgrijavanje hrane je obavezno na temperature iznad 71⁰C);
Lako kvarljive namirnice koje mogu biti izvor salmonele su: sirova ili nedovoljno kuvana jaja, majonez napravljen od sirovih jaja, nedovoljno termički obrađeno meso, riba, školjke, zatim mladi sir koji se pravi od sirovog, podgrijanog mlijeka, sirovo domaće mlijeko, povrće i voće koje raste na zemlji, a sadrži žive ćelije.
Izvori stafilokoka mogu biti: sladoled, mlijeko, pudinzi, kolači, konzervirana hrana…
Norovirus se može naći u svježem kupusu, zelenoj salati i u drugom povrću i voću. Ne razmnožava se u hrani, ne proizvodi toksin i termolabilan je. Zaražene namirnice su prenosioci virusa.
Temeljno pranje voća i povrća može da smanji broj mikroorganizama koji čine površinsku mikrofloru, a isto tako može da smanji i sadržaj zagađivača životne sredine (teške metale, rezidue pesticida, radionuklide…).
Pranje voća i povrća je obavezno prije i posle ljuštenja. Mlakom vodom treba oprati i zrnevlje (ukloniti sva zrna koja imaju drugačiju boju ili fleke) u nekoliko voda sve dok voda kojom peremo ne bude bistra.
U idućem blogu dajemo Vam savjete za optimalan plan obroka i unosa tečnosti u toplim danima.
Ostanite sa nama…
