Pripremio: dr Igor Dumanović
Svaki mozak se mijenja godinama, zajedno sa kognitivnim sposobnostima. Upravo slabljenje kognitivnih sposobnosti je jedna od posljedica starenja koje se ljudi najviše plaše. Ali do kognitivnog propadanje ne mora nužno da dođe. Evo nekoliko savjeta kako održati mozak mladim.
1. Vježbajte mozak.
U toku različitih istraživanjia koja su sprovođena na ljudima i miševima, došlo se do zaključka da je mentalnom stimulacijom moguće stvoriti nove veze između nervnih ćelija i čak pomoći mozgu da stvori nove ćelije, odnosno da postoji ,,plasticitet“ mozga i mogućnost da se izgrade funkcionalne rezerve koje su važne zbog budućeg potencijalnog gubitk nervnih ćelija. Ukratko, bilo koja mentalna aktivnost gradi mozak. Čitajte puno, učite strane jezike. Radite ,,mentalnu gimnastiku“ – rješavajte ukrštene riječi i matematičke zadatke. Isprobavajte stvari koje zahtijevaju ne samo mentalni napor, nego uključuju i manuelne vještine, kao na primjer slikanje, sviranje, ples, heklanje, pletenje i slično.
2. Vježbajte redovno.
Vaši mišići pomažu Vašem mozgu. Na istraživanjima je potvrđeno da kod životinja koje su redovno vježbale postoji povećan broj malih krvnih sudova koje hrane i donose kiseonik dijelovima mozga koji je zadužen za procese mišljenja. Vježbanje takođe stimuliše razvoj novih nervnih ćelija i povećava broj veza među nervnim ćelijama (sinapse). To na kraju dovodi do stvaranja mozga koji je efikasniji, ima veću sposobnost plasticiteta, koji se lakše adaptira – što sve na kraju rezultira boljim performansama u starijoj životnoj dobi. Redovno vježbanje takođe snižava povišen krvni pritisak, smanjuje nivo holesterola u krvi, dovodi do bolje regulacije nivoa šećera u krvi i smanjuje mentalni stress, što je važno i za zdravlje mozga ali i za zdravlje srca.
3. Vodite računa kako se hranite.
Dobra ishrana je važna i za tijelo za duh. Preporučuje se mediteranski način ishrane, koji naglašava upotrebu svježeg voća,i povrća u ishrani, ribe, orašastih plodova, kozumaciju ulja bogatih nezasićenim masnim kiselinama (maslinovo ulje), i rijetko korištenje crvenog mesa u ishrani (ne više od jednom sedmično). Pokazalo se da ljudi koji se pridržavaju ovakvog načina ishrane imaju manju šansu da obole od demencije.
4. Dobro kontrolišite krvni pritisak.
Pokazalo se da povišen i loše regulisan krvni pritisak u srednjem životnom dobu predstavlja rizik za slabljenje kognitivnih sposobnosti u starijoj životnoj dobi. Budite vitki, redovno vježbajte, pazite kako se hranite, smanjite stres i ograničite unos alkohola na dva pića dnevno.
5. Dobro kontrolišite nivo šećera u krvi.
Dijabetes (šećerna bolest) je važan faktor rizika za razvoj demencije. Dijabetes se može prevenirati zdravim životnim stilom – pravilnom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću. Međutim, ako nivo šećera ostaje i dalje visok, postoje lijekovi koji mogu da Vam pomognu da postignete dobru kontrolu bolesti.
6. Dobro kontrolišite holesterol.
Visoke vrijednosti LDL (,,lošeg”) holesterola su povezane sa povećanim rizikom od razvoja demencije. Može vam pomoći pravilna ishrana, redovna vježba i prestanak pušenja, ali postoje i određeni lijekovi koji Vam mogu pomoći.
7. Izbjegavajte pušenje.
Kratko i jasno, izbjegavajte duvanski dim i pušenje .
8. Umjerena konzumacija alkohola.
Opijanje je značajan faktor rizika za razvoj demencije. Ako pijete, preporuka je da ograničite unos alkohola na dvije čaše dnevno.
9. Emocije su važne.
Ljudi koji su napeti, depresivni, nenaspavani, ili umorni imaju loše rezultate na testovima kognitivih funkcija. Loši rezultati testiranja ne predviđaju nužno povećan rizik od razvoja demencije u starijoj životnoj dobi, ali dobro mentalno zdravlje i okrepljujući san su svakako važni ciljevi.
10. Čuvajte glavu.
Prelomi i velike povrede glave, čak i kada nisu udruženi sa potresom mozga, povećavaju rizik od slabljenja kognitivnih funkcija.
11. Društvene veze su važne.
Važno je održavati dobre veze sa porodicom i prijateljima. Snažne društvene veze smanjuju rizik od nastanka demencije, smanjuju visinu krvnog pritiska. Ljudi koji imaju snažne socijalne veze u prosjeku imaju duži životni vijek.
