KADA TREBA KORISTITI ANTIBIOTIKE?

Pripremila: dr Svjetlana Mitrović

Antibiotici su lijekovi koji se primjenjuju za liječenje bakterijskih zaraznih bolesti.  Nažalost, sve veći broj bakterija razvija otpornost na danas raspoložive antibiotike. Ta se otpornost razvija djelimično zbog prevelike upotrebe antibiotika.

Svima nam se dešava nekoliko puta godišnje da kišemo, kašljemo, curi nam nos, suze oči i osjećamo se malaksalo. U tim trenucima, svi smo bar jednom otišli ljekaru i tražili te magične tablete- antibiotike koji će riještiti sve probleme. Da li će nam one zaista pomoći, ne znamo ni sami, i ako ih ne dobijemo, uglavnom smatramo da  taj ljekar nije dobar i da on ne zna da nam samo one mogu pomoći.

U čemu je problem sa tim antibioticima i zašto ih ne možemo dobiti kada mi mislimo da nam trebaju?

Svaka infekcija nije prouzrokovana bakterijama. Vrlo su česte i virusne infekcije na koje antibiotik neće djelovati.  Ako se ipak uzme antibiotik, on neće imati koristi niti će  poboljšati stanje, a može dovesti do neželjenih reakcija, kao što su alergije. U nekim slučajevima, na virusnu infekciju koja je oslabila imuni sistem može da se nadoveže bakterijska infekcija i dovede do superinfekcije. To je razlog za propisivanje antibiotika.

Najvažniji razlog zašto ne treba uvijek kada ste prehlađeni uzimati antibiotik je pojava bakterijske rezistencije. Šta je to zapravo bakterijska rezistencija? Sve bakterije imaju sposobnost da se mijenjaju kako bi preživjele u različitim uslovima, izbjegnu imuni sistem čovjeka kao i dejstvo antibiotika.  Ukoliko se nastavi upotreba antibiotika u ovoj mjeri, moguće  je da će za par desetina godina nestati antibiotici za borbu protiv teških infekcija, naročito onih nastalih u bolničkim uslovima.

Ovi lije­ko­vi ne de­lu­ju na isti na­čin kao anal­ge­ti­ci i ne mo­gu da ubla­že gla­vo­bo­lje, bo­lo­ve i sni­ze po­vi­še­nu tjelesnu tem­pe­ra­tu­ru. Pro­mje­na go­di­šnjeg do­ba i za­hla­đe­nje do­vo­di i do po­ra­sta bro­ja obo­lje­lih od akut­nih re­spi­ra­tor­nih in­fek­ci­ja, ko­je se ma­ni­fe­stu­ju grloboljom, su­vim, na­dra­žaj­nim ka­šljem, se­kre­tom iz no­sa i po­vi­še­nom tem­pe­ra­tu­rom. An­ti­bi­o­ti­ci ne­će ubla­ži­ti simp­to­me ni­ti skra­ti­ti du­ži­nu le­če­nja, ali mo­gu do­ve­sti do ozbilj­nih sto­mač­nih te­go­ba pra­će­nih teč­nim sto­li­cama.

Pa­ci­jen­ti­ma se sa­vje­tu­je da bu­du str­plji­vi ne­ko­li­ko da­na i da ko­ri­ste simp­to­mat­sku te­ra­pi­ju: za po­vi­še­nu tem­pe­ra­tu­ru i bo­lo­ve u mi­ši­ći­ma, an­ti­pi­re­tik i anal­ge­tik, za ka­šalj, ne­ki od pre­pa­ra­ta za is­ka­šlja­va­nje, za se­kret iz no­sa ili za­pu­šen nos, ka­pi za nos, a za grlobolju, pa­sti­le ko­je su obič­no na bilj­noj ba­zi. Po­treb­no je uzi­ma­ti do­sta vo­ća i po­vr­ća kao i teč­no­sti – ča­je­ve, li­mu­na­de, do­ma­će su­pe.

Kako je upravo sezona respiratornih infekcija, njihov razvoj se može spriječiti jednostavnim mjerama bez upotrebe antibiotika – učestalim pranjem ruku, upotrebom jednokratnih papirnatih maramica i izbjegavanjem dugotrajnog boravka u zatvorenim prostorijama, a kada je pravo vrijeme za antibiotike i kada su oni zaista potrebni, odrediće ljekar.