Intervju sa proslavljenim srpskim košarkašem Igorom Rakočevićem o zdravom načinu života

IMG_9587

Životno opredjeljenje Igora Rakočevića da se bavi košarkom bio je, kako kaže prirodni put jer potiče iz sportske porodice. Takođe, ističe da su sportske aktivnosti veoma važne u stvaranju zdravih životnih navika.

1.Vi se od 16 godine profesionalno bavite sportom. Kako je sport postao Vaše životno opredjeljenje?

To je porodična tradicija. I otac mi je bio veoma dobar košarkaš a i majka je trenirala košarku u „Crvenoj zvezdi“ tako da sam imao taj sportski gen u sebi. Uvek sam želeo da se bavim sportom, da trčim, da skačem. U vreme mog odrastanja nije bilo toliko kompjutera, telefona i sličnih stvari tako da si bio primoran, na neki način, da se igraš napolju sa drugom decom, što je mnogo bolje, svakako. Možemo reći da je moje opredeljenje da se bavim sportom bio prirodni put.

2. Na koji način je Vama sport pomogao u stvaranju zdravih životnih navika?

Prvo što čovjek stekne kroz bavljenje sportom su radne navike. Stekneš naviku da se probudiš na vreme, da jedeš zdravu hranu. Jer, ako ne jedeš zdravu hranu, imaš mnogo manje energije, telo ti se pravilno ne razvija. Na taj način uđeš u sistem zdravih navika kao što su buđenje na vreme, zdrava hrana, rani treninzi, borba sa drugom decom za mesto u timu. Sve to na pravi način gradi i telo i duh ali i skloni decu sa ulice od potencijalno loših stvari kao što su pušenje i alkohol. Pored toga bavljenje sportom pomaže u lučenju dobrih hormona koji utiču na sreću, lepotu, na dobro raspoloženje.

3. Koliko je danas teško voditi zdrav život?

Danas je dosta teško voditi zdrav život. U vreme mog odrastanja roditelji su imali dosta više vremena da provode sa svojom decom, da paze na njihovu ishranu, izbor aktivnosti. U današnje vreme to, nažalost, nije tako. Roditelji nemaju vremena da vode brigu o porodici i ishrani. Nemaju vremena da razmišljaju o dodatnim aktivnostima jer nemaju dovoljno slobodnog vremena za lepe stvari  kao što su sport, šetnja, druženje. Međutim, ko stvarno želi može da se potrudi da ustane sat vremena ranije da istrči, prošeta, ali i da se bavi sportom, što je veoma važno.

4. Kako današnji način života utiče na zdravlje? Kako bavljenje sportom, konkretno košarkom, tu može pomoći?

U suštini svaki sport koji je veoma dinamičan, koji zahteva mnogo kretanja, mnogo trčanja je veoma dobar za zdravlje jer topi masne naslage, troši akumuliranu energiju ugljenih hidrata i masti u telu. Ako se bavite sportom sa ciljem da imate zategnuto telo bez masnih naslaga bitno je odabrati sport čiji trening traje više od 45 minuta jer telo kreće da topi masne naslage tek nakon 40 minuta bavljenja sportom, kao što su košarka, fudbal, borilačke veštine.

5. Poznato je da fizička aktivnost, bavljenje sportom naročito, imaju mnogobrojne pogodnosti na zdravlje cijelog organizma. Kako bavljenje sportom utiče na mentalno zdravlje?

Utiče fantastično, pogotovo za one ljude koji su navikli da se bave sportom. U mom slučaju, pošto se 25 godina aktivno bavim sportom, ako nakon tri četiri dana ne odem na trening već kreće neka nervoza, blaga tuga, anksioznost. Telo je naučeno da luči seratonin, dopamin i druge dobre hormone koji utiču  na lepo raspoloženje, na sreću. Na taj način sport utiče na mentalno zdravlje.

6. Na koji način se mijenjaju navike u oblasti ishrane kad se neko odluči baviti sportom?

Svaka profesionalna ekipa ima svog nutricionistu koji savetuje šta i kada da se jede. Nije bitno uvek šta jesti nego i kada jesti. Ne može pred utakmicu da se jede hamburger, koji nema dovoljno energije, ili biftek, koji se dugo vari, nego hrana bogata ugljenim hidratima poput testenine, piletine, pirinča, hleba i slično. S druge strane svaki sportista, već od 25. godine života, zna i može da oseti na svom telu šta mu prija, šta treba da jede, koliko da jede. Moja preporuka je da svaki profesionalni sportista, visokog ranga treba da angažuje nutricionistu koji bi mu pravio plan ishrane jer je to veoma važno.

7. Koliko je teško danas privoliti djecu da se bave sportom?

Moj sin ima deset godina i aktivno se bavi košarkom, trenira u „Crvenoj zvezdi“. Voli sport, aktivan je, voli da trči. Međutim, trebalo je motivisati ga, usmeriti ga. Veoma je teško danas usmeriti decu da se bave sportom jer bukvalno svi njihovi drugari igraju video igrice, imaju mobilne telefone, aktivni su na društvenim mrežama. Tako da danas „isterati“ dete iz kuće je zaista izazov ali i obaveza za svakog roditelja. Moja supruga i ja smo u tome uspeli. Ćerka ima šest godina i  bavi se gimnastikom. Mi smo sportska porodica i jasno nam je koliko je to bitno za decu. Oni roditelji čija se deca ne bave sportom kasnije će platiti cenu, jer njihova deca neće imati razvijen duh i telo i sigurno će imati nedostatke u odnosu na decu koja su trenirala i igrala se napolju.

8. Kako sada kada se više aktivno ne bavite košarkom izgleda jedan Vaš dan? Da li ste zadržali zdrave navike?

Treniram skoro svaki dan. Sada se malo više bavim borilačkim veštinama nego košarkom jer sam košarku doktorirao, pa prelazim na druge sportove. Ja ne volim  da igram basket sa drugarima jer sam previše pobednički orijentisan. Kada igram hoću da igram maksimalno i onda je to nerealno jer ljudii igraju basket da se zabave a ja ne mogu a da se ne takmičim. Borilačke veštine su mi zanimljive i veoma dobro mi idu. Nedeljom ne treniram, taj dan koristim da se posvetim porodici.

9. I za kraj, iz ugla profesionalca, da li boravak u “Banji Vrućici” ispunjava sve uslove koji su potrebni rekreativcima za aktivan odmor?

I rekreativcima i ovima malo profesionalnijima. Postoje lepi košarkaški tereni, teniski tereni, stazice za trčanje, mogu da se iznajme i bicikli, bazen i unutrašnji i spoljašnji. Ovde bi ekipe mogle da dolaze na bazične pripreme, što se tiče stvaranje te početne kondicije jer postoji veoma lepa stazica za trčanje sa usponima. Toplo preporučujem, ne samo rekreativcima već i malo profesionalnijim ekipama da dođu ovde. Takođe, medicinska briga je veoma važna za sportiste a to ovde takođe ima. Drugi put smo u „Banji Vrućici“ i stvarno smo oduševljeni. Jedino nam je krivo što smo ostali samo par dana. Ali ćemo se vratiti jer je zaista lepo.

[smartslider3 slider=9]