BOL U LEĐIMA – PREVENCIJA

bolovi-u-ledjima-donji-dio

Pripremila: dr Nataša Vajić, specijalista fizijatar

Najčešći  uzrok bola u  leđa je lumbalni  sindrom. Postoje mnogobrojni nazivi za ovo bolno stanje: bolna leđa, bolna krsta, lumbago, krstobolja, križobolja.

Lumbalni bolni sindrom je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice i najčešći uzrok izostanka s posla. Procjenjuje se da 80% populacije tokom života, bar jednom, osjeti bol u području donjeg, lumbalnog dijela kičme. Problem “bola u leđima” se najčešće javlja u najproduktivnijem periodu čovjekovog života, između tridesete i pedesete godine starosti, podjednako često kod osoba oba pola.

Uzroci  nastanka: nepravilno dizanje tereta,  nepravilno nošenje tereta, dugotrajno zadržavanje u istom položaju: – dugotrajno sjedenje, dugotrajno stajanje,  dugotrajna vožnja automobilom, dugotrajno hodanje,  nagli pokreti savijanja trupa, prekomjerna tjelesna težina,  smanjena tjelesna aktivnost,  loš položaj u toku spavanja,  hronični stres.

Zanimanja  kod kojih je povečan rizik od nastanka lumbalnog bolnog sindroma: Osobe koje rade težak fizički posao ili su u višesatnom nefiziološkom položaju (građevinski radnici, industrijski radnici za strojem, radnici u šumarstvu i poljoprivredi, medicinske sestre, kuhari, frizeri…).  Osobe koje obavljaju pretežno sjedeći posao (službenici, vozači, informatičari ….).

Simptomi LBS: bol,  napetost,  ograničenom pokretljivošću lumbalne kičme u svim pravcima,izražene parastezije ,neurološki ispadi:  potpuni  ili djelomični gubitak  refleksa na donjim ekstremitetima (patelarni refleks, refleks Ahilove tetive),  motorna  slabost pripadajuće muskulature (najčešće mišići prednje ili stražnje lože podkoljenice),  trofičkim promjenama mišića glutealne regije, potkoljenice i stopala.

Dijagnostika LBS: anamneza, fizikalni pregled , laboratorijske pretrage, radiološka dijagnostika (Rtg), kompjuterizirana tomografija (CT), magnetna rezonanca (MR), elektromiografija (EMG)

LIJEČENJE: medikamentozna terapija, fizikalna terapija, kineziterapija, ortopedska pomagala, spinalna manipulacija, hirurško  liječenje

 

 

PREVENCIJA LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA

Znanjem i ispravnim ponašanjem preventivno se djeluje na lumbalni bol ili, ako je već bol prisutan, može se uspješno uticati na otklanjanje bola.

Najveći značaj ima uklanjanje faktora rizika, te je u tom smislu neophodna edukacija osoba o provođenju određenih zaštitnih mjera u toku obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Šta je važno za prevenciju lumbalnog bolnog sindroma ?

  • zauzimanje zaštitnih položaja pri određenim poslovima kao i pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti
  • jačanje mišića koji održavaju uredan posturalni položaj – važno je postići ravnotežu između snage mišića prednjeg trbušnog zida i mišića leđa, te ravnotežu između fleksora i ekstenzora kuka.

 

 Šta je zabranjeno osobama s lumbalnim bolnim sindromom?

  • Savijanje trupa prema naprijed s ispruženim nogama,
  • savijanje trupa prema naprijed uz okretanje kičme,
  • podizanje predmeta s poda u polupognutom položaju,
  • dugo stajanje u jednom položaju,
  • nošenje cipela s visokom potpeticom pri stajanju ili hodanju duži period,
  • dugo sjedenje u stolici,
  • svako naglo pokretanje,
  • pranje zuba iznad umivaonika i pranje iznad kade u polupognutom položaju, i
  • oblačenje čarapa i cipela u položaju trupa pognutog naprijed

 

 Šta je potrebno osobama s lumbalnim bolnim sindromom?

  • Svakodnevno vježbati najmanje 20 minuta,
  • održavati optimalnu tjelesnu težinu,
  • hodati umjereno dugim koracima,
  • spavati i ležati na umjereno tvrdom ležaju u najudobnijem položaju,
  • automobilom se voziti što kraće ili praviti češće pauze pri dužoj vožnji,
  • da svi pokreti budu polagani.

 

PREVENTIVNE I TERAPIJSKE VJEŽBE

Pravila za vježbanje :

  • Pravilan program vježbi povećava snagu mišića, stabilnost kičme, fleksibilnost i izdržljivost.
  • Prije i poslije terapijskih vježbi, preporučuju se vježbe istezanja, pri čemu postupci moraju biti nježni i polagani.
  • Vježbe treba samostalno izvoditi tek nakon uspješnog prikaza od strane stručnog fizioterapeutskog kadra.
  • Vježbe ne treba da budu forsirane, već da se lagano izvode. • Za vrijeme vježbanja disati ujednačeno.
  • Naučene vježbe je neophodno raditi redovno kod kuće i uvrstiti ih u aktivnosti svakodnevnog života.
  • Vježbe ne smiju biti uzrok pojave bola. Ukoliko nastanu bolovi tokom ili nakon vježbanja potrebno je prekinuti s programom, te savjetovati se s ljekarom ili obnoviti uputstva s fizioterapeutom