Pripremila: dr Nataša Vajić, specijalista fizijatar
Najčešći uzrok bola u leđa je lumbalni sindrom. Postoje mnogobrojni nazivi za ovo bolno stanje: bolna leđa, bolna krsta, lumbago, krstobolja, križobolja.
Lumbalni bolni sindrom je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice i najčešći uzrok izostanka s posla. Procjenjuje se da 80% populacije tokom života, bar jednom, osjeti bol u području donjeg, lumbalnog dijela kičme. Problem “bola u leđima” se najčešće javlja u najproduktivnijem periodu čovjekovog života, između tridesete i pedesete godine starosti, podjednako često kod osoba oba pola.
Uzroci nastanka: nepravilno dizanje tereta, nepravilno nošenje tereta, dugotrajno zadržavanje u istom položaju: – dugotrajno sjedenje, dugotrajno stajanje, dugotrajna vožnja automobilom, dugotrajno hodanje, nagli pokreti savijanja trupa, prekomjerna tjelesna težina, smanjena tjelesna aktivnost, loš položaj u toku spavanja, hronični stres.
Zanimanja kod kojih je povečan rizik od nastanka lumbalnog bolnog sindroma: Osobe koje rade težak fizički posao ili su u višesatnom nefiziološkom položaju (građevinski radnici, industrijski radnici za strojem, radnici u šumarstvu i poljoprivredi, medicinske sestre, kuhari, frizeri…). Osobe koje obavljaju pretežno sjedeći posao (službenici, vozači, informatičari ….).
Simptomi LBS: bol, napetost, ograničenom pokretljivošću lumbalne kičme u svim pravcima,izražene parastezije ,neurološki ispadi: potpuni ili djelomični gubitak refleksa na donjim ekstremitetima (patelarni refleks, refleks Ahilove tetive), motorna slabost pripadajuće muskulature (najčešće mišići prednje ili stražnje lože podkoljenice), trofičkim promjenama mišića glutealne regije, potkoljenice i stopala.
Dijagnostika LBS: anamneza, fizikalni pregled , laboratorijske pretrage, radiološka dijagnostika (Rtg), kompjuterizirana tomografija (CT), magnetna rezonanca (MR), elektromiografija (EMG)
LIJEČENJE: medikamentozna terapija, fizikalna terapija, kineziterapija, ortopedska pomagala, spinalna manipulacija, hirurško liječenje
PREVENCIJA LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA
Znanjem i ispravnim ponašanjem preventivno se djeluje na lumbalni bol ili, ako je već bol prisutan, može se uspješno uticati na otklanjanje bola.
Najveći značaj ima uklanjanje faktora rizika, te je u tom smislu neophodna edukacija osoba o provođenju određenih zaštitnih mjera u toku obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Šta je važno za prevenciju lumbalnog bolnog sindroma ?
- zauzimanje zaštitnih položaja pri određenim poslovima kao i pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti
- jačanje mišića koji održavaju uredan posturalni položaj – važno je postići ravnotežu između snage mišića prednjeg trbušnog zida i mišića leđa, te ravnotežu između fleksora i ekstenzora kuka.
Šta je zabranjeno osobama s lumbalnim bolnim sindromom?
- Savijanje trupa prema naprijed s ispruženim nogama,
- savijanje trupa prema naprijed uz okretanje kičme,
- podizanje predmeta s poda u polupognutom položaju,
- dugo stajanje u jednom položaju,
- nošenje cipela s visokom potpeticom pri stajanju ili hodanju duži period,
- dugo sjedenje u stolici,
- svako naglo pokretanje,
- pranje zuba iznad umivaonika i pranje iznad kade u polupognutom položaju, i
- oblačenje čarapa i cipela u položaju trupa pognutog naprijed
Šta je potrebno osobama s lumbalnim bolnim sindromom?
- Svakodnevno vježbati najmanje 20 minuta,
- održavati optimalnu tjelesnu težinu,
- hodati umjereno dugim koracima,
- spavati i ležati na umjereno tvrdom ležaju u najudobnijem položaju,
- automobilom se voziti što kraće ili praviti češće pauze pri dužoj vožnji,
- da svi pokreti budu polagani.
PREVENTIVNE I TERAPIJSKE VJEŽBE
Pravila za vježbanje :
- Pravilan program vježbi povećava snagu mišića, stabilnost kičme, fleksibilnost i izdržljivost.
- Prije i poslije terapijskih vježbi, preporučuju se vježbe istezanja, pri čemu postupci moraju biti nježni i polagani.
- Vježbe treba samostalno izvoditi tek nakon uspješnog prikaza od strane stručnog fizioterapeutskog kadra.
- Vježbe ne treba da budu forsirane, već da se lagano izvode. • Za vrijeme vježbanja disati ujednačeno.
- Naučene vježbe je neophodno raditi redovno kod kuće i uvrstiti ih u aktivnosti svakodnevnog života.
- Vježbe ne smiju biti uzrok pojave bola. Ukoliko nastanu bolovi tokom ili nakon vježbanja potrebno je prekinuti s programom, te savjetovati se s ljekarom ili obnoviti uputstva s fizioterapeutom