Pripremila: dr Dragica Andrić
Pravilna ishrana, dovoljno sna, redovna fizička aktivnost, osnovni su činioci koji doprinose jačanju našeg imuniteta.
Kada je u pitanju ishrana, posebno u hadnim periodima godine, kada su prehlade i problemi sa imunitetom izraženiji, akcenat bi trebalo staviti na ishranu bogatu vitaminom C, posebno važnog za zdrav imunološki sustav. Askorbinska kiselina ili vitamin C, snažan je antioksidans, što znači da štiti ćelije od slobodnih radikala, otpadnih produkata metabolizma koji, ako se prekomjerno nakupljaju u tijelu , ne samo da loše utiču ne otpornost, već mogu izazvati i brže starenje ćelije i nastanak različitih bolesti, uključujući i rak. Preporučene dnevne količine vitamina C za odraslu zdravu osobu su 75 mg za žene i 90 mg za muškarce. Preporučuje se, u hladnije doba godine konzumirati sezonsku hranu bogatu vitaminima C, poput kiselog kupusa, crvene paprike (marinirane), šipka i nezaobilaznog citrusnog voća – mandarina, narandža, limun, limeta i grejpfruta. Svakako, u red tih namirnica spada i bijeli luk, prva namirnica koja je uvrštena u farmakopeju. Bijeli luk ima antibakterijsko i antiviralno dejstvo, što duguje svojoj tajnoj komponenti, alicinu. Na listi prioritetnih namirnica nalazi se i čaj od korijena đumbira, kurkuma (kao začin) i koromač, kao prilog mesnim jelima. Bitno je napomenuti da se količina slobodnih radikala povećava usljed konzumacije cigareta i alkohola. I jedno i drugo značajno doprinose „oksidativnom stresu“ organizma. Pomenula sam već značaj dobre hidratacije organizma. To bi u praksi podrazumijevalo konzumaciju, u prosjeku, osam čaša vode dnevno za normalno uhranjenu, odraslu osobu.
Kada je u pitanju fizička aktivnost, za populaciju odraslih, u dobi od 18 do 64 godine, preporučuje se provođenje umjerene fizičke aktivnosti, pet dana u sedmici ili vježbe pojačanog intenziteta u trajanju od najmanje 20 minuta, tri dana u sedmici. Vježbe koje oblikuje mišiće i pojačavaju mišićnu snagu trebale bi se provoditi 2 – 3 puta semdično ili u kombinaciji sa aerobnim vježbama. Za jačanje imuniteta je bitno, između ostalog, vježbati što više na svježem vazduhu, a ne u zatvorenim prostorijama, kako se u savremeno vrijeme sve češće praktikuje.
Za održavanje jakog imuniteta, veoma je bitan redovan san, tj. koji je u skladu sa našim bioritmom.
U užurbanom stilu života, često se spavanja olako odričemo. Zašto je to toliko važno?
Tajna je u hormonu, zvanom melatonin. Melatonin stvara epifiza, mala žlijezda u sredini mozga. Već dugo se zna da je malatonin regulator dnevno – noćnog ritma i da njegovo izlučivanje zavisi od smjene dana i noći. Melatonin se isključivo i samo luči za vrijeme noći. Dakle, mozak mora dobiti informaciju da je završio dan i započela noć, kako bi se stvorio melatonin. Bitno je napomenuti da elektronski uređaji i vještačko svjetlo koje oni emituju uveliko smanjuju nivo melatonina. Zato je prije spavanja pametno isključiti sve elektronske uređaje iz struje, i naravno, spavati bez mobitela u rukama. Brojna naučna istraživanja potvrđuju da melatonin igra ulogu najjačeg antioksidansa u tijelu. Svako odgađanje sna smanjuje nivo melatonina u krvi, i u hroničnim stanjima može dovesti do toga da se melatonin prestane izlučivati ili se izlučuje smanjeno. Na melatonin utiče i hormon stresa kortizol, tako što ga blokira. Visoki kortizol preko dana i naveče rezutiraće smanjenim izlučivanjem melatonina. U tom slučaju, podložni smo nastanku mnogih bolesti. To je samo jedan od pokazatelja jakog uticaja stresa na imunitet.